Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmana

Roman Jasmina Agića obilježen je iskustvom generacije koja je u književnosti prepoznala mogućnost suočavanja sa traumom historijskog naslijeđa i književni tekst prihvatila kao poprište osobnog razračunavanja s modernim mitovima ‘zlatnog doba’.

Pripovjedač ove priče je nešto poput istražitelja koji se kreće labirintima obiteljske povijesti, na zadatku razlučivanja stvarnosti od legende, fakata od fikcije, istine od konfabulacije. Jedna od njegovih spoznaja bit će to da intimni svijet obitelji oduvijek stoji nepomiren s ideološkim i političkim mitomanijama minule epohe.

Matija Bošnjak

Iako je Tito za djeda Sulejmena realni suborac, revolucionar, koji želi preobraziti društvo u ime univerzalne ljudske pravde, on je za njega i dio mitske fantazije. Ta fantazija se rasplamsala naročito poslije Titove smrti, zapravo, poslije smrti sistema koji je Sulejmen, zajedno sa svojom ikonom Titom, gradio i kada su se poražene retrogradne profašističke snage, za vrijeme NOB-a, vratile i maskirane u demokratsku nacionalističku retoriku počele devedesetih godina prošlog stoljeća dovršavati posao iz Drugog svjetskog rata: da etnički čiste, izvršavaju genocide, uništavaju Bosnu.

Sudbina djeda Sulejmena, iako u romanu dobiva komičan karakter, izražava dramu bosanskog čovjeka, što stoji zaglavljen u bespućima i raskrižjima poslijeratne tranzicije.

Senadin Musabegović