Put u otvoreno

Beč, početak 20.stoljeća, austrougarska prijestolnica vrvi od umjetnika, pisaca, glazbenika. Barun Georg von Wergenthin, mladi glazbeno nadareni, ali ne odveć ustrajni i marljivi bečki plemić, iskušava se u skladateljskoj karijeri, sudjeluje u bečkom društvenom životu, uživa u neobaveznim ljubavnim avanturama i druži se s književnicima, dramatičarima, aristokratskom i građanskom elitom.

Ali mladi junak Schnitzlerova romana, strukturiranog po uzoru na bildungsroman, ne kreće se putanjom karakterističnom za klasične primjere tog žanra koja vodi do emocionalnog, intelektualnog i moralnog sazrijevanja. Dapače, čini se da tapka u mjestu, nespreman ili nevoljan donositi odluke i preuzeti odgovornost. Priča o propustima, zabludama, moralnim padovima ovog svojevrsnog anti-junaka razgolićuje laži, prevare, predrasude, iluzije i nadasve rastući antisemitizam i nacionalizam društva omamljena zadovoljstvima koja je nudila belle époque – otmjenim zabavama, raskošnim opernim izvedbama, višemjesečnim ladanjima i putovanjima na jug.

U svom najopsežnijem, i po vlastitim riječima najosobnijem djelu Schnitzler je majstorski naslikao portret Beča iz razdoblja njegova kulturnog procvata; pritom nije oklijevao zaviriti u mračne tajne svoga zavičaja, baš zato što je to radio iz ljubavi.