Japan za vladavine šoguna

Hvalevrijedan je autorov pokušaj da se odmakne od klasične povijesti država i velikih ličnosti, što nije lako jer šogunat svojom vojničkom esencijom stavlja u prvi plan upravo takvu vrstu povijesti.

Autor stoga otvara teme koje nisu toliko zastupljene u službenim povijesnim monografijama poput nediscipliniranih ashigaru pješaka, naoružanih redovnika soheija ili shinobi ratnika iz sjene. Zanimljive su i originalne njegove usporedbe Sengoku Japana s europskim kontekstom 16. stoljeća.

Povijest Dalekog istoka, a napose Japana, predstavlja istraživačko područje koje u domaćoj historiografiji gotovo da i nije otvoreno. Japan za vladavine šoguna izrazito je važno djelo jer popunjava prazninu u dosadašnjoj hrvatskoj povijesnoj znanosti te donosi stručan osvrt na povijest Japana. Kimer ne zanemaruje niti aktualizaciju stoga upućeno komentira suvremeno japansko društvo i politiku, ne ostavljajući čitatelja isključivo unutar okvira srednjeg ili ranog novog vijeka.

Knjiga sadrži poželjne elemente moderne historijske produkcije poput nadilaženja eurocentrizma, lokalnih i regionalnih okvira, te uspješno komparira odabrane fenomene iz japanske povijesti sa zbivanjima u Europi i ostatku svijeta.