Tko su te filozofkinje?, 3. svezak

UREDILA BARBARA ĆUK

U izdanju Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu izišla su tri sveska niza Tko su te filozofkinje? urednice Barbare Ćuk koji čitatelje upoznaju s manje poznatim dijelom povijesti filozofije. Knjigama se filozofkinje čini vidljivijima, podiže razina svijesti o njihovu postojanju te započinje s procesom vrednovanja njihovih ideja u domaćoj akademskoj sredini.

U svim povijesnim periodima bilo je nadarenih, vrijednih, oštroumnih i kreativnih žena koje su postavljale filozofska pitanja i okretno raspravljale o temama koje su bile u središtu zanimanja njihovih suvremenika. Ovaj niz posvećen je istini o ženskom interesu za bavljenje filozofijom, a time i istini o povijesti filozofije. Razotkriva neutemeljenost dojma da je filozofiranje u prošlosti bilo isključivo muška djelatnost te kroz niz poglavlja o iznimno zanimljivim a premalo poznatim ženama pokazuje da način na koji su se žene bavile filozofijom ima objektivnu važnost za povijest filozofije, razvoj znanosti i kulturu. Opusi pojedinih filozofkinja koje su predstavljene u ovom nizu u Hrvatskoj su još uvijek nepoznati i njihova imena ne nalaze se u leksikonima, enciklopedijama, povijestima filozofije i udžbenicima koji su pisani na hrvatskom jeziku.

U svescima su predstavljene: pitagorejke (Teana, Periktiona I, Ezara, Fintija i druge), Herrad iz Hohenburga, Mary Astell, Émilie du Châtelet, Helene Druskowitz, Lou Salomé, Hannah Arendt, Martha Nussbaum, hrvatske filozofkinje od Maruše Gundulić preko Elze Kučere do Nadežde Čačinović i mnogih drugih, Hipatija iz Aleksandrije, Makrina Mlađa, Hildegarda iz Bingena, Oliva Sabuco, Edith Stein, Gertrude Elizabeth Margaret Anscombe, Alice von Hildebrand, Linda Zagzebski, Gārgī Vācaknavī, Kleobulina, Lastenija, Aksioteja, Julija Domna, Kristina iz Pizana, Anna Maria van Schurman, Olympe de Gouges, Caroline Schlegel-Schelling, Nel Noddings i Prudence Allen.

Snažna i beskompromisna ljubav prema znanju na koju nailazimo u njihovim djelima, često je nailazila na prepreke bivajući tako u suprotnosti s njihovim težnjama i sposobnostima. Postizanje osobne autentičnosti za te je žene podrazumijevalo vrlo visoku razinu motivacije i upornosti.

Pojedina poglavlja upoznaju nas sa životima, obrazovanjem i problemima kojima su se ove filozofkinje bavile. Predstavljeni su njihovi doprinosi filozofskim disciplinama, ali i širi spektar njihove znanstvene, umjetničke ili društvene djelatnosti. Svaki svezak u uvodu donosi i kratak sadržaj poglavlja koja slijede.

Činjenica je da su se žene kroz povijest obrazovale na drukčiji način od muškaraca pa je i prostor prakticiranja filozofije za njih bio drukčiji. To osobito vrijedi za vrijeme nakon osnivanja sveučilišta kojima one nisu imale pristup, uz rijetke izuzetke poput Anne Marije van Schurman ili Laure Bassi Verrati. Nisu mogle pristupiti ni akademskim i znanstvenim udruženjima. S druge strane, to ih nije spriječilo da se obrazuju na neformalan i informalan način i da razvijaju svoje interese. Otvarale su nove prostore u kojima su mogle ući u filozofski dijalog pa su bile salonistice ili su uspostavljale kontakte u krugu Republike pisama. Pisale su i objavljivale djela iz svih područja filozofije u različitim literarnim formama: od proznih rasprava, dijaloga, pisama, eseja, meditacija, apologija, ispovijesti, maksima, aforizama do manifesta, branile pravo žena na obrazovanje, osmišljavale i vodile obrazovne institucije za žene…

U pripremi su, uz nastavnike Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, sudjelovali stručnjaci s drugih znanstvenih i obrazovnih institucija iz Hrvatske i inozemstva.

Niz je namijenjen širem krugu čitateljstva (znanstvenicima, nastavnicima, učenicima, studentima). Za drugi svezak niza urednici je dodijeljena Nagrada Instituta za filozofiju za najbolju filozofsku knjigu u 2024. godini, a za pripremu prvoga i drugoga sveska posebna Pohvala Povjerenstva za Godišnju nagradu Elza Kučera.