Izdati i opstati

Ako je umjetnost u razdoblju prije tehnoloških izuma, koji su ubrzali njezino posredovanje, još mogla biti uzvišena odnosno teško dostupna, takav se odnos između njezina stvaratelja i korisnika počinje ublažavati već u doba brzotiska, a dodatno ga razrjeđuju izumi filma, radija, televizije i različitih nositelja slike i zvuka; konačno ga mijenja internetska razmjena. Sve veći broj kulturnih sadržaja danas je svakome neometano dostupan u istom trenutku kada je stvaranje dovršeno – što im, među ostalim, donosi i nestajanje uočljivosti.

Posljednjih se godina uspostavljaju novi poslovni modeli koji nastoje nadomjestiti gubitak prihoda zbog smanjenog vrednovanja na tržištu, a mijenja se i ekonomija pozornosti – ona se s djela seli na autora. Autori postaju nositelji simboličkog kapitala koji svojim djelima osiguravaju medijsku pozornost, uporabu i naposljetku tržišni udio. Uspostavljanje književne marke pisca u drugoj polovici XX. stoljeća dobiva na intenzitetu: raste važnost književnih nagrada, povećava se broj čitanja i festivala, a pisci sve više postaju medijske osobe.

Izdati i opstati promišlja promijenjene odnose u uvjetima povećane proizvodnje i smanjene uporabe (osobito beletrističkih) tekstova. Oslanja se na podatke slovenskog i svjetskog književnog polja, kao i na osobna iskustva. Utvrđuje kako novi načini uporabe književnog sadržaja svakom novom djelu postavljaju i nova pitanja o kojima ovise buduća čitanja.