Vijest o stablima

Waller, radnik koji se potajno okušava kao pisac, od zaborava pokušava sačuvati povijest koju su drugi već odbacili. Ali osim jedne jedine rečenice – „Stabla Aleje trešanja su nestala“ – listovi papira pred njim ostaju prazni. Opsjedaju ga mračna sjećanja: na godinu kada je DDR zatvorio granice, na dan kada su stabla trešnje – i cijela sela – morala nestati, žrtvovana industrijskom napretku: otvorenom kopu lignita, rastućem smetlištu na rubu grada… Prostranstva odlagališta, pokrivena golemim masama pepela, privlače ga snagom kojoj ne može odoljeti. Fasciniran, izdaleka promatra misteriozno djelovanje smetlara. U procesu njegove preobrazbe u društvenog otpadnika nestaju i sve izvjesnosti identiteta i temporalnosti.

Istovremeno apokaliptična fantazmagorija i poetična evokacija izgubljenog, Vijest o stablima po formalnoj je originalnosti i sugestivnoj snazi usporediva s drugim novelama s kojima čini neformalnu „trilogiju“ – Die Weiber [Ženske] i Alte Abdeckerei [Stara živodernica].